Društvene grupe
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 5 | Nivo: Fakultet političkih nauka

U V O D
Ljudsko društvo nije apstraktna kategorija, već nešto što ima svoju vidljivu sadržajnost, strukturu, sastavne dijelove, pojave i sl. Jedan od osnovnih elemenata njegove sadržajnosti jesu društvene grupe. Da bi izrazili društvenost, kao prirođenu osobinu, odnosno, da bi uopšte realizovali svoju ljudsku prirodu, pojedincima su potrebni drugi ljudi. Zbog toga se ljudska bića okupljaju, da bi formirala brak, porodicu, krug prijatelja, razne klubove, udruženja i sl. Zadovoljavanje potreba, interesa, ideala i vrijednosti moguće je samo unutar društvenih grupa. Smatram da je potrebno naglasiti da je osnovni zadatak ovog rada prije svega istraživački, jer je o društvenim grupama pisano puno, a u suštini malo toga se zna. Moj cilj je jednostavan: da proučim što više knjiga koje imaju različito shvatanje ove kategorije ljudskog društva, jer sva određenja društvenih grupa su jako slična. Stoga, od velikog broja literature koja mi je bila na raspolaganju, opredjelila sam se za četitri knjige koje društvene grupe posmatraju na različite načine. Mislim da ću kroz ovaj rad uspjeti prikazati važnost društvenih grupa u ljudskom društvu, uopšte, i dati svoj konačan stav na ovu, itekako, složenu temu.
Pojam društvenih grupa
U svkodnevnom životu mogu se sresti različiti oblici društvenog grupisanja. Na njih se može primjeniti sljedeće temeljno načelo: Što je društvo razvijenije, što je u njemu razvijenija društvena podjela rada i raznovrsnije društvene potrebe, to su raznovrsnije i brojnije i društvene grupe. Unutar društvenih grupa, kao nužnih posrednika između ličnog ispoljavanja života i društva kao globalne cjeline, mnoštvo pojedinaca iskazuje vlastitu društvenu sadržajnost. Zbog tih razloga pojedinci nužno stupaju u odnose sa drugim pojedincima, da bi realizovali svoje, kao i potrebe, interese i želje drugih. Društvena grupa je centralna tačka društvenog života, društveni prostor njegova ispoljavanja. Zato su i mnogi sociolozi posvećivali veliku pažnju proučavanju društvenih grupa. Među njima se posebno ističu: A. Cuviller, E. Dirkhem, L. Gumplowicz, G. Gurvitch i drugi. Neki od njih smatraju da je primarni zadatak sociologije upravo izučavanje društvenih grupa. „ Sociologija je nauka o društvenim grupama“- ističe A. Cuviller. U sociološkoj literaturi prisutna su, kako u pojmovnom, tako i u klasifikacijskom smislu, različita određenja društvenih grupa.
Mnogi sociolozi su dali različite definicije društvenih grupa, prema kojima se društvena grupa može odrediti kao:
▪ opšti izraz za neku množinu ljudi koja se na bilo kakav način može obuhvatiti kao jedinica ( Werner Sombart ) ,
▪ zatvoreni društveni odnos, ali samo ako u njemu ljudi preko određenog aparata grupe osiguravaju poštovanje njezinog normativnog poretka ( Max Veber ) ,
▪ društvena jedinica u kojoj postoji osjećanje zajedničkog pripadanja ( P. J. Boumann ) ,
▪ dinamična cjelina u kojoj promjena stanja u jednom dijelu cjeline rezultira promjenom i u svakom drugom njezinom dijelu ( Kurt Lewin ) ,
▪ međuljudska tvorevina koja je takvog relativnog trajanja i relativnog jedinstva, da se može smatrati da su ljudi u njoj sjedinjeni ( Leopord von Wiese ) ,

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]